petak, 10. svibnja 2013.

''Mama Leone'' Miljenko Jergović


Naziv djela: Mama Leone


Ime autora: Miljenko Jergović


  •        Bilješka o autoru
  •        Analiza(tema, karakterizacija likova, ideja, motivi…)

Bilješka o autoru:

Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom "Opservatorija Varšava" objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. uputio je iz Sarajeva, 6. siječnja, skupa s još četvoricom istomišljenika (I.Komšić-M.Stojić-I.Lovrenović-I.Kordić-M.Jergović), otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Tuđmanu i počinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i zamjenik glavnoga urednika. Godine 1993. seli u Zagreb.
Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini "Sarajevski Marlboro", objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i nagradom Ksaver Šandor Gjalski.
Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima s područja bivše Jugoslavije, temeljem vlasničke strukture tih istih izdanja, a ne čitateljskog interesa.
Dobitnik je književne nagrade Angelus za 2012.

Knjiga je sastavljena iz dva dijela: 
  • Kad sam se rodio, zalajao je pas na hodniku rodilišta
  • Tog dana završavala je jedna dječija povijest


Analiza:

  • Knjiga je sastavljena iz dva dijela: 
  1. Kad sam se rodio, zalajao je pas na hodniku rodilišta 
  2. Tog dana završavala je jedna dječija povijest
  • Prvi dio bavi se privatnom poviješću odrastanja u teškim uslovima(stalno preseljavanje iz Sarajeva u Drvenik, život sa majkom, dedom i bakom, rijetki susreti s ocem...)
  • Drugi dio bavi se sudbinama iseljenih Sarajlija tokom rata.

  • Pisana u retrospekciji, ova zbirka priča predstavlja najintimniji dio opusa ovog autora. Govori o svim brigama odrastanja, od onih dječijih briga zbog slomljene igračke, do briga mladog adolescenta čija mladost je ograničena ratom u Bosni i Hercegovini.
  • Stil pričanja nije uobičajen, pisac to izvodi na takav način da izgleda kao da piše riječima i razmišljanjem djeteta.
  • -Primijeti se razlika u razmišljanju o životu, smrti, bližnjima i ostalim stvarima, kroz odrastanje.
  • Iako ni u jednoj priči pisac ne spominje tužne osjećaje, ipak se kroz čitavu zbirku provlači ta nota jednog nesrećnog odrastanja sa razvedenim roditeljima, u Sarajevu, žarištu rata.
  • Likovi su: (Osim samog Miljenka)
Porodica Rejc(majčina) : 

  • Mama Javorka
  • Baka Olga
  • Djed 
Porodica Jergović(očeva):
  • Tata Dobro
  • Baka(koja ga nije voljela)
  • Djed
Osim glavnih likova, u pričama se pojavljuju likovi koji su ostavili dubok trag u Jergovićevu sjećanju na djetinjstvo, poput:
  • Nano[Rudolf Stubler]- ujak koji mu je donosio poklone kakve je htio, a čija smrt je bia njegovo prvo susretanje sa smrću najdražih.(priča "Da se nikad ništa ne dogodi")
  • Hans- porodični prijatelj iz Njemačke, kojeg je Miljenko volio zbog tog što je smiješno pričao bosanski jezik i vikao(priča "Smiješan si nam i budi nam opet")
  • barba Momčilo- susjed koji ga je naučio da 'gleda svijet naopako'(priča "Nebo je lijepo kad ti se nađe pod nogama")

    itd.
*Za fabulu i analizu određene priče koja vam treba, pišite u komentar, jer imaju 32 priče, ne mogu sve pisati* :)

"Ljubavi se katkad vraćaju kao riječi i osjetiš ih kao da su prave, pa onda prelete i više ne dođu; samo što za sobom ostave sjajan trag koji zimskome jutru daje neki smisao i zbog kojega i iza rastanka ostaje neka nada da će naići čarobna riječ..."
                                                    { citat, "Da se nikad ništa ne dogodi" }




 

''Baš-Čelik'' narodna bajka


Naziv djela:  Baš-Čelik

Ime autora: Narodna bajka


Fabula:

     Nekada davno i daleko, u jednom kraljevstvu živio je kralj sa tri sina i tri kćerke. Na samrti, rekao je sinovima da sestre daju za prve prosce koji naiđu. Tako po njih dođu sile, i najmlađi brat da sestre, iako se starija braća nisu slagala s tim. Jedan od njih se dosjeti da ih krenu tražiti, jer nisu znali za koga su ih udali. Tako se zapute na dugo putavanje...
    Kada postaviše šator pored jednog jezera da se odmore, najstariji sin ostade da čuva stražu. Poslije ponoći, iz jezera izađe aždaha, on je ubi i sačuva uši kao dokaz. Sljedeće noći, srednjem bratu izađe dvoglava aždaha, i on učini isto. Treće noći, najmlađeg brata napade aždaha sa tri glave,a on je ubi. zatim krenu po drva za vatru, a u pećini nađe divove kako jedu ljude. On im se, da bi spasio život pridruži, a zatim ih ubije nožem, svih devet. Poslije ga put dovede u dvor jednog cara, čiju kćerku vidje dok je spavala. Iznad glava joj je stojala otrovna zmija, spremajući se da je ugrize. Carević ubi zmiju i spasi ljepotici život. Kad je to čuo, car ga je nagradio i dao mu ruku svoje kćeri. Braću je bogato nagradio i poslao kući... Jednoga dana, kada je car pošao u lov, dao je careviću devet ključeva od devet odaja, i reče da sve smije otvoriti, osim jedne. Carević od znatiželje zaboravi na zabranu i otvori posljednju odaju, a u njoj nađe okovanog čovjeka koji reče da se zove Baš-Čelik. Pored njega stojala je posuda sa vodom. On zamoli   carevića da ga tri puta tom vodom napoji, a on će mu dati tri života za uzvrat. Carević to učini, ali istog momenta se Baš-Čelik oslobodi okova i poleti, uzevši mu ženu. Carević istog momenta odluči krenuti da je vrati. Putem je sreo muževe svoje tri sestre: zmajevskog cara, orlovskog cara, i olujnog cara. Oni mu dadoše po jedno perce. Kada bude u nevolji, da zapali perce, i oni će sa vojskom doći u pomoć, obećaše. Tako on krenu u Baš_čelikovu pećinu, i taman kad htjede pobjeći sa ženom, Baš-Čelik ih sustiže. Poštedi mu život jer mu je obećao tri života. Tako bješe i sljedeća dva puta. Četvrti put on zapali ona tri pera, i tu se stvoriše vojske zetova. Ipak, Baš-Čelik je uspio svojom sabljom prepoloviti carevića. Najbrži orao donese vodu s Jordana i tako oživi carevića. Istog momenta, čvrsto odluči da će poraziti Baš-Čelika. Tako reče ženi da sazna gdje je Baš-Čelikovo junaštvo. Bilo je u ptici koja se nalazila u srcu jedne lisice. Carević lisicu ubi, a pticu iz njenog srca zapali, i tako pogine i Baš-Čelik. On uze svoju ženu, vrati se u dvor, i proživi dugo i sretno.

Analiza:

- Ovo je narodna bajka, nastala usmenim putem, prenošena s koljena na koljeno. Duga je i puna raznih fantastičnih događaja, u čemu se ogleda to prenošenje s koljena na koljeno. Naime, svaki od pripovjedača dodavao je dijelove, kako bi zadržao pozornost slušalaca.

-Osobine bajke: 

1. Stereotipni likovi, karakteristični za bajke
(carević- hrabar, odvažan, uvijek nađe rješenje..
 Baš-Čelik- karakterističan 'zlikovac' koji, bez obzira na snagu, gubi..
 carevna- žrtva, spašena od strane svog carevića...)

2. Nestvarni događaji

3. Neodređeno vrijeme i mjesto radnje.

4. Glavni lik nikada ne biva poražen.

5. Klišeizirani svi-su-živjeli-sretno završetak.
...

-Uočavamo i stalno, simbolično trostruko ponavljanje određenih situacija u radnji, koje imaju isti ishod u prva dva puta.
(ubijanje aždahe, sretanje zetova, dolazak u Baš-Čelikovu pećinu...)

-Imamo pojavu tzv. ''crno-bijele'' tehnike slikanja likova. Carević je dobar, a nije opisan kao neki snažni div, nego kao obični čovjek, dok je Baš-čelik opisan kao snažan, nepobjediv junak(samo ime Baš-Čelik opisuje njegovu snagu), koji, eto, biva poražen od strane jednog običnog carevića. Motiv snage uma i volje proteže se kroz priču. 


 

* * *

četvrtak, 11. travnja 2013.

''Sjene narova drveta'' Tariq Ali


Naziv lektire: Sjene narova drveta
Ime autora: Tariq Ali
Teze:   
·       Bilješka o autoru
·       Bilješka o djelu
·       Fabulativni tok
·       Analiza(tema, karakterizacija likova, ideja, motivi…)
Bilješka o autoru:
Tariq Ali  (rođen 21. listopada 1943., Lahore) je britansko-pakistanski filozof, autor, filmaš i povjesničar. Također je dugotrajni član uredništva časopisa New Left Review te povremeno piše za The Guardian, CounterPunch (SAD) i London Review of Books. Živi u Londonu.
Rodio se 1943. u gradu Lahore, tada pod britanskom kolonijalnom vladavinom a od 1947. dijelom Pakistana. Otac mu je prešao na ateizam. Ipak, učio je Tarika osnovama Islama kako bi mogao argumentirano govoriti protiv njega. Tijekom studiranja na sveučilištu Punjab, Tarik Ali je organizirao studentske prosvjede protiv pakistanske vojne diktature. Kako bi izbjegao višegodišnju zatvorsku kaznu, bio je prisiljen emigrirati u Englesku. U Oxfordu je studirao politiku i filozofiju na Exeter fakultetu.
Imao je značajnu ulogu u studentskoj udruzi 1968. te u prosvjedima protiv Vijetnamskog rata. Kasnije je sudjelovao u uredništvu časopisa političke protu-kulture Black Dwarf. 1970 stupio je u kontakt sa Johnom Lennonom, sa kojim je znao raspravljati o svijetu. Lennonova pjesma „Power to the People“ došla je kao inspiracija nakon intervjua sa Alijem.Kao pisac, često je raspravljao o sukobima zapadnog društva i islamskog svijeta. Prvi roman, Iskupljenje, objavio je 1991. Usljedili su romani „Sjena narova drveta“ i „Sultan u Palermu“.
Napadi 11. rujna 2001. potaknuli su ga da napiše knjigu „Sukob fundamentalizama“ 2002. gdje je iznio kontroverzan stav da se danas radi o „sukobu dviju vrsta fundamentalizma, religije i imperijalizma“. 2003. objavio je također kritičnu knjigu, „Bush u Babilonu“, u kojoj je kritizirao Rat u Iraku kao pokušaj zauzimanja Iraka, države bogate naftom, radi osiguranja novog tržišta. Iznio je i općenito negativne stavove o američkoj i izraelskoj politici na Bliskom istoku.
O djelu:
U ovom romanu, u prvom planu je porodica Benu Hudejl, uz blizini grada Gamate(Granada, Španija) , godina je 1499, nastavlja se drama cijelog jednog pokoljenja i vremena, kao i drama pojedinca zatečenog pod neumoljivim kliještima inkvizicije. Nimalo slučajno, počinje baš paljenjem knjižica u Granadi. Vojnici na leđima nose hiljade primjeraka Kur'ana, knjiga iz medicine, nauke... i sve se skuplja na veliku lomaču i pali. U nastavku romana priča se o samoj porodici El-Hudejl i reda se takva velika galerija likova da je svaki lik posebno karakterološki isječen, te u fabulu ugrađen onoliko koliko bi najbolje mogao donijeti radnji i dinamici romana. Sjene narova drveta je historijisko-porodični roman,  sa elementima više porodičnog,individualnog nego historijskog romana.
Teme:
1. Suprotnost dviju religija
2. Borba za opstanak vjere Islam
3. Borba protiv Kršćana
4. Život muslimana u ovom periodu(15.st)
Ideja:
·       Treba ostati vjernan i odan svojoj porodici.
·       Uvijek se treba boriti za ponos, čast i vjeru, jer su to najbitnije duhovne vrijednosti koje opisuju  čovjeka.


Karakterizacija likova:
·       Omer bin Abdullah- bogat čovjek koji je mnogo volio konje. Imao je dva sina: Jerida i Zuhejra, i dvije kćeri: Hindu i Kulsum. Živio je u bogatoj kući s porodicom i slugama. Žena mu se zvala Zubejda-hanuma. Bio je konjanik. Najviše je volio najmlađeg sina Jezida. Bio je dobar čovjek, a povrh svega, vrlo hrabar. Borio se za svoju vjeru, te nije pokleknuo pred iskušenjem.
·       Ibn Ferid- je Abdullahov otac,a Omerov djed. Bio je hrabar,mudar i dobar čovjek. Bio je poznat ne samo u gradu kojim je gospodario, nego i šire. Imao je običaj svojim slugama govoriti da Miguela ne gledaju s divljenjem, jer bi ga mogle ureći. Umro je u snu.
·       Zehra- Ibn Feridova kćerka. Imala je težak život. Bila je zaljubljena u mladića kojeg joj je otac branio. Zatvorili su je u maristan, jer su mislili da je poludjela zbog svoje ljubavi. Nakon mnogo godina se vratila kući i umrla.
·       Miguel- Ibn Feridov sin. Imao je sina Juana, koji je bio stolar. U mladosti je bio veoma umiljat mladić. Bio je pun života, i jedini koji je želio sreću Zehri i El-Zindiku. Mnogo je volio šah. Međutim, odrastavši, prihvatio je kršćansku vjeru,odbacivši Islam.
·       Jezid- desetogodišnji dječak, sin Omera i Zubejde. Veoma pametan i umiljat. Najviše je volio sestru Hindu. Volio je igrati šah. Bio je hrabar i dobar šahista. Bio je veliki mezimac u kući.

Tematika:
Roman govori o porodici El-Hudejl u doba križarskih ratova, u Španiji, njihov težak životni put, te borbu za vjeru, ponos, čast i očuvanje porodice. Posebno se naglašava opis života mladih u ovom vremenu.

Fabula:
Ibn Omerova porodica živjela je u velikoj muslimanskoj palači u El-Hudejlu. To je grad u kom su živjeli muslimani,koji su trebali biti pogubljeni, nakon što im je spaljeno na milione arapskih knjiga. Zuhejr to nije mogao dopustiti, pa je krenuo sa svojim prijateljima da to spriječi. Većina muslimana su radi spasa, kao i Miguel, prešli na kršćanstvo. Ibn Omerova obitelj je popraćena uzburkanom prošlošću, kao što je i tetka Zehra, koja se nakon pedeset godina vraća iz doma, i sve ispriča obitelji o svojoj ljubavi i prošlosti. Ubrzo zatim, ona umire, kao i Ana(Amira), njena suparnica, koja je cijeli život provela sa porodicom El-Hudejl.Kuća postaje pusta bez zehre, Ane i ostalih.
Hinda je uvijek bila vesele naravi, sretno se udala i pobjegla od tragičnoga kraja ove porodice, dok je njena sestra Kulsum često išla u posjetu rođacima.
Muslimani su se odupirali kršćanskoj vojsci koja im je sve više i više nanosila štete. Zuhejrovi prijatelji su izvještavali porodicu o borbama u koje je išao. On je postao junak u Granadi, te je bio vođa muslimanske vojske.
Jednog dana, kršćanska vojska je okupirala Ibn Omerovu kuću. Oni su bili naoružani, djecu su sklonili, među njima i malog Jezida. Međutim, kršćani su zapalili sve, i pobili ih, a na kraju i samog desetogodišnjeg Jezida. Samo Zuhejr, Hinda i Kulsum su preživjeli jer nisu bili u kući.
Dvadeset godina poslije, grad je zapazila nova trupa, na čelu sa kapetanom kršćanske vojske.
 *** Nadam se da Vam je pomoglo.***