''Mama Leone'' Miljenko Jergović

Naziv djela: Mama Leone

Ime autora: Miljenko Jergović

•        Bilješka o autoru
•        Analiza(tema, karakterizacija likova, ideja, motivi…)

Bilješka o autoru:

Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom "Opservatorija Varšava" objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. uputio je iz Sarajeva, 6. siječnja, skupa s još četvoricom istomišljenika (I.Komšić-M.Stojić-I.Lovrenović-I.Kordić-M.Jergović), otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Tuđmanu i počinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i zamjenik glavnoga urednika. Godine 1993. seli u Zagreb.

Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini "Sarajevski Marlboro", objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i nagradom Ksaver Šandor Gjalski.

Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima s područja bivše Jugoslavije, temeljem vlasničke strukture tih istih izdanja, a ne čitateljskog interesa.

Dobitnik je književne nagrade Angelus za 2012.

Knjiga je sastavljena iz dva dijela: 

• Kad sam se rodio, zalajao je pas na hodniku rodilišta
• Tog dana završavala je jedna dječija povijest

Analiza:

• Knjiga je sastavljena iz dva dijela: 

1. Kad sam se rodio, zalajao je pas na hodniku rodilišta 
2. Tog dana završavala je jedna dječija povijest
   

• Prvi dio bavi se privatnom poviješću odrastanja u teškim uslovima(stalno preseljavanje iz Sarajeva u Drvenik, život sa majkom, dedom i bakom, rijetki susreti s ocem...)
  
• Drugi dio bavi se sudbinama iseljenih Sarajlija tokom rata.

• Pisana u retrospekciji, ova zbirka priča predstavlja najintimniji dio opusa ovog autora. Govori o svim brigama odrastanja, od onih dječijih briga zbog slomljene igračke, do briga mladog adolescenta čija mladost je ograničena ratom u Bosni i Hercegovini.
  
• Stil pričanja nije uobičajen, pisac to izvodi na takav način da izgleda kao da piše riječima i razmišljanjem djeteta.
  
• -Primijeti se razlika u razmišljanju o životu, smrti, bližnjima i ostalim stvarima, kroz odrastanje.
  
• Iako ni u jednoj priči pisac ne spominje tužne osjećaje, ipak se kroz čitavu zbirku provlači ta nota jednog nesrećnog odrastanja sa razvedenim roditeljima, u Sarajevu, žarištu rata.
  
• Likovi su: (Osim samog Miljenka)

Porodica Rejc(majčina) : 

• Mama Javorka
• Baka Olga
• Djed 

Porodica Jergović(očeva):

• Tata Dobro
• Baka(koja ga nije voljela)
• Djed

Osim glavnih likova, u pričama se pojavljuju likovi koji su ostavili dubok trag u Jergovićevu sjećanju na djetinjstvo, poput:

• Nano[Rudolf Stubler]- ujak koji mu je donosio poklone kakve je htio, a čija smrt je bia njegovo prvo susretanje sa smrću najdražih.(priča "Da se nikad ništa ne dogodi")
  
• Hans- porodični prijatelj iz Njemačke, kojeg je Miljenko volio zbog tog što je smiješno pričao bosanski jezik i vikao(priča "Smiješan si nam i budi nam opet")
  
• barba Momčilo- susjed koji ga je naučio da 'gleda svijet naopako'(priča "Nebo je lijepo kad ti se nađe pod nogama")
  
  itd.

*Za fabulu i analizu određene priče koja vam treba, pišite u komentar, jer imaju 32 priče, ne mogu sve pisati* :)

"Ljubavi se katkad vraćaju kao riječi i osjetiš ih kao da su prave, pa onda prelete i više ne dođu; samo što za sobom ostave sjajan trag koji zimskome jutru daje neki smisao i zbog kojega i iza rastanka ostaje neka nada da će naići čarobna riječ..."

                                                    { citat, "Da se nikad ništa ne dogodi" }

 

''Baš-Čelik'' narodna bajka

Naziv djela:  Baš-Čelik

Ime autora: Narodna bajka

Fabula:

     Nekada davno i daleko, u jednom kraljevstvu živio je kralj sa tri sina i tri kćerke. Na samrti, rekao je sinovima da sestre daju za prve prosce koji naiđu. Tako po njih dođu sile, i najmlađi brat da sestre, iako se starija braća nisu slagala s tim. Jedan od njih se dosjeti da ih krenu tražiti, jer nisu znali za koga su ih udali. Tako se zapute na dugo putavanje...

    Kada postaviše šator pored jednog jezera da se odmore, najstariji sin ostade da čuva stražu. Poslije ponoći, iz jezera izađe aždaha, on je ubi i sačuva uši kao dokaz. Sljedeće noći, srednjem bratu izađe dvoglava aždaha, i on učini isto. Treće noći, najmlađeg brata napade aždaha sa tri glave,a on je ubi. zatim krenu po drva za vatru, a u pećini nađe divove kako jedu ljude. On im se, da bi spasio život pridruži, a zatim ih ubije nožem, svih devet. Poslije ga put dovede u dvor jednog cara, čiju kćerku vidje dok je spavala. Iznad glava joj je stojala otrovna zmija, spremajući se da je ugrize. Carević ubi zmiju i spasi ljepotici život. Kad je to čuo, car ga je nagradio i dao mu ruku svoje kćeri. Braću je bogato nagradio i poslao kući... Jednoga dana, kada je car pošao u lov, dao je careviću devet ključeva od devet odaja, i reče da sve smije otvoriti, osim jedne. Carević od znatiželje zaboravi na zabranu i otvori posljednju odaju, a u njoj nađe okovanog čovjeka koji reče da se zove Baš-Čelik. Pored njega stojala je posuda sa vodom. On zamoli   carevića da ga tri puta tom vodom napoji, a on će mu dati tri života za uzvrat. Carević to učini, ali istog momenta se Baš-Čelik oslobodi okova i poleti, uzevši mu ženu. Carević istog momenta odluči krenuti da je vrati. Putem je sreo muževe svoje tri sestre: zmajevskog cara, orlovskog cara, i olujnog cara. Oni mu dadoše po jedno perce. Kada bude u nevolji, da zapali perce, i oni će sa vojskom doći u pomoć, obećaše. Tako on krenu u Baš_čelikovu pećinu, i taman kad htjede pobjeći sa ženom, Baš-Čelik ih sustiže. Poštedi mu život jer mu je obećao tri života. Tako bješe i sljedeća dva puta. Četvrti put on zapali ona tri pera, i tu se stvoriše vojske zetova. Ipak, Baš-Čelik je uspio svojom sabljom prepoloviti carevića. Najbrži orao donese vodu s Jordana i tako oživi carevića. Istog momenta, čvrsto odluči da će poraziti Baš-Čelika. Tako reče ženi da sazna gdje je Baš-Čelikovo junaštvo. Bilo je u ptici koja se nalazila u srcu jedne lisice. Carević lisicu ubi, a pticu iz njenog srca zapali, i tako pogine i Baš-Čelik. On uze svoju ženu, vrati se u dvor, i proživi dugo i sretno.

Analiza:

- Ovo je narodna bajka, nastala usmenim putem, prenošena s koljena na koljeno. Duga je i puna raznih fantastičnih događaja, u čemu se ogleda to prenošenje s koljena na koljeno. Naime, svaki od pripovjedača dodavao je dijelove, kako bi zadržao pozornost slušalaca.

-Osobine bajke: 

1. Stereotipni likovi, karakteristični za bajke

(carević- hrabar, odvažan, uvijek nađe rješenje..
 Baš-Čelik- karakterističan 'zlikovac' koji, bez obzira na snagu, gubi..

 carevna- žrtva, spašena od strane svog carevića...)

2. Nestvarni događaji

3. Neodređeno vrijeme i mjesto radnje.

4. Glavni lik nikada ne biva poražen.

5. Klišeizirani svi-su-živjeli-sretno završetak.

...

-Uočavamo i stalno, simbolično trostruko ponavljanje određenih situacija u radnji, koje imaju isti ishod u prva dva puta.
(ubijanje aždahe, sretanje zetova, dolazak u Baš-Čelikovu pećinu...)

-Imamo pojavu tzv. ''crno-bijele'' tehnike slikanja likova. Carević je dobar, a nije opisan kao neki snažni div, nego kao obični čovjek, dok je Baš-čelik opisan kao snažan, nepobjediv junak(samo ime Baš-Čelik opisuje njegovu snagu), koji, eto, biva poražen od strane jednog običnog carevića. Motiv snage uma i volje proteže se kroz priču. 

 

* * *